Koordenadór Jerál MKAE Sai Oradór Prinsipál iha Atividade Institutu Bambu nian

Koordenadór Jerál MKAE Sai Oradór Prinsipál iha Atividade Institutu Bambu nian

Díli, 22 Agostu 2026

Koordenadór Jerál, Ministru Koordenadór ba Asuntu Ekonómiku (MKAE), Sr. Jorge Rui de Carvalho Martins, sai Oradór Prinsipál iha atividade ne’ebé Institutu Bambu organiza ho tema “Oportunidade Ekonómika no Empregu”, realiza iha Jardim BJ Habibie, Bidau Santa Ana, Sábadu, 22 Agostu 2026.

Koordenadór Jerál hatete katak juventude reprezenta rikusoin nasionál boot liu Timor-Leste nian, no partisipasaun sira iha ekonomia importante tebes ba dezenvolvimentu ida ne’ebé produtivu, inklusivu no sustentável.

Dezafiu prinsipál mak lakuna entre abilidade ne’ebé edukasaun fó ho ne’ebé merkadu traballu presiza, no falta esperiénsia servisu ba joven sira. Tanba ne’e, presiza reforsa estájiu, formasaun teknika-profisionál (TVET) no oportunidade ba esperiénsia prátika.

Koordenadór Jerál relata katak Timor-Leste iha potensiál bo’ot atu kria empregu liu-husi diversifikasaun ekonómika, hanesan agrikultura, turizmu, ekonomia verde, ekonomia azul no ekonomia dijitál no ida-ne’e presiza servisu hamutuk entre Governu, setór privadu, instituisaun edukasaun no parseiru dezenvolvimentu.

Iha setór agrikultura no agronegósiu, Koordenadór Jerál hatete katak oportunidade la iha de’it iha produsaun, maibé mós iha prosesamentu, embalajen, lojístika, komersializasaun no esportasaun. Iha turizmu, paizajen naturál, kultura, istória no rekursu tasi nian Timor-Leste nian fó oportunidade ba joven iha área ospitalidade, orientasaun turístika, transporte, marketing dijitál no indústria kriativu.

Koordenadór Jerál mós hatutan katak ekonomia azul mós iha potensiál boot, liuhosi peska sustentável, turizmu tasi nian, konservasaun no akikultura, ne’ebé bele fó empregu enkuantu proteje rekursu tasi nian ba jerasaun futuru. Ekonomia dijitál mós reprezenta área importante, iha ne’ebé joven Timoroan bele partisipa iha servisu dijitál, teknolojia informasaun, negósiu online no atividade bazeia-teknolojia seluk, ne’ebé loke portas ba merkadu rejionál no internasionál.

Katak la’ós joven hotu-hotu hakarak sai funsionáriu barak mak hakarak sai emprezáriu, maibé dala barak sira falta asesu ba finansa, mentorizasaun, teknolojia no koñesimentu merkadu. Tanba ne’e, importante atu harii ambiente ida ne’ebé emprezáriu foin-sa’e bele hahú, haburas no sustenta sira-nia negósiu, liuhosi apoiu iha finansa, dezenvolvimentu negósiu, inkubasaun no asesu ba merkadu.

Koordenadór Jerál mós sublinha katak Governu labele kria empregu hotu-hotu empregu sustentável mai liuliu husi negósiu ne’ebé buras no investe. Tanba ne’e, Governu, setór privadu, instituisaun edukasaun no formasaun, instituisaun finanseira no parseiru dezenvolvimentu tenke servisu hamutuk hodi kria siklu virtuozu: edukasaun ne’ebé di’ak lori produtividade aas, produtividade aas suporta negósiu forte, negósiu forte kria empregu, no empregu produtivu hasa’e rendimentu uma-kain no hametin ekonomia, iha Workshop ne’e marka presenza husi Universitariu no mós entidades oin oin.


Nia remata ho mensajen: “Investe iha joven signifika investe iha futuru Timor-Leste.”

0Shares

Ajenda

Asesu informasaun relasiona ajenda MCAE nian

Informasaun seluk ne'ébe iha relasaun