๐•๐ข๐ฌ๐ž-๐๐Œ ๐๐ž๐ณ๐ž๐ฃ๐š ๐ค๐จ๐ง๐Ÿ๐ž๐ซรฉ๐ง๐ฌ๐ข๐š ๐ž๐ค๐จ๐งo๐ฆ๐ข๐š ๐ง๐จ ๐ง๐ž๐ รณ๐ฌ๐ข๐ฎ ๐“๐‹-๐€๐ฎ๐ฌ๐ญ๐ซรก๐ฅ๐ข๐š ๐Ÿรณ ๐›๐ž๐ง๐ž๐Ÿรญ๐ฌ๐ข๐ฎ ๐›๐š ๐ง๐š๐ฌ๐š๐ฎ๐ง ๐ซ๐ฎ๐š

Image

Vise-Primeiru-Ministru (VPM) no Ministru Koordenadรณr ba Asuntu Ekonรณmiku (MKAE), Ministru Turizmu no Ambiente (MTA), Francisco Kalbuadi Lay, dezeja Segundu Konferรฉnsia Ekonรณmika no Negรณsiu Timor-Leste-Austrรกlia, neโ€™ebรฉ halaโ€™o durante loron rua iha Centro Convenรงรตes de Dili husi 07-08 Agostu 2025 bele fรณ benefรญsiu diโ€™ak-liu tan ba emprezรกriu sira husi nasaun rua.

Iha diskursu ikus Vise-PM, MKAE, MTA, Francisco Kalbuadi Lay, hatoโ€™o agradesimentu ba partisipante konferรฉnsia tomak, tanba ida nee importante teb-tebes, liuliu Governu Austrรกlia fรณ atensaun makaโ€™as tebes, iha neโ€™ebรฉ ba dahuluk sira haruka Ministra Dezenvolvimentu Internasionรกl no special envoy ida ba asuntu sudeste aziรกtiku nian. Neโ€™ebe agradese tebes ba kooperasaun servisu hamutuk entre Governu Austrรกlia no mรณs Governu Timor-Leste, inklui alta entidade sira seluk.
โ€œKonferรฉnsia ida neโ€™e laโ€™o diโ€™ak teb-tebes, konferรฉnsia ida neโ€™e bem organizado.

Haโ€™u la dehan katak, sira (konferรฉnsia) seluk ladiโ€™ak, maibe neโ€™e diโ€™ak teb-tebes, neโ€™e servisu hamutuk ho Governu Australianu liuhusi Embaixadora Caitlin Wilson, ho nia ekipa tomak nuneโ€™e mรณs ho champions businesses mai husi Austrรกlia, nuneโ€™e mรณs CCITL no hotu-hotu, no agradese tebes ba Prezidente Repรบblika, Josรฉ Ramos Horta, Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmรฃo ho ministru sira seluk no mรณs membru Parlamentu Nasionรกl sira,โ€ katak Vise-PM, MKAE, MTA, iha CCD, hafoin remata konferรฉnsia iha loron Sesta, 08 Agostu 2025.

Nuneโ€™e mรณs Embaixadora Austrรกlia iha Timor-Leste, Caitlin Wilson, hatete, konferรฉnsia ida neโ€™e nia efeitu boot teb-tebes iha aspetu ekonรณmika no negรณsiu.

โ€œAustrรกlia ho Timor-Leste nia emprezรกriu sira enkontru hamutuk ona iha neโ€™e durante konferรฉnsia hodi partilla informasaun ba malu kona-ba traballu no oinsa halaโ€™o business iha Timor-Leste. Haโ€™u hanoin importante tebes mak lori business hamutuk atu explora oportunidade business no investimentu saida mak iha futuru,โ€destaka Caitlin Wilson.

Diplomata Australiana neโ€™e hatutan, ba futuru, oportunidade atu Timor-Leste-Austrรกlia haree no foka ba mak iha รกrea potensiรกl haat.
โ€œKonferรฉnsia neโ€™e koโ€™alia oportunidade barak iha business ninian, maibรฉ konferรฉnsia ida neโ€™e foka liu ba รกrea potensiรกl haat mak hanesan, manufatura, turizmu, agrikultura no mining/mineral,โ€afirma Caitlin Wilson.
Ministra Anne Aly espera Konferรฉnsia Ekonomia no Negรณsiu entre Timor-Leste no Austrรกlia 2025 lori oportunidade kmanek ba nasaun rua.

Ministra ba Dezenvolvimentu Internasionรกl, Ministra ba Empreza Kiโ€™ik no Ministra ba Asuntu Multikulturรกl Austrรกlia, Anne Aly, iha nia diskursu espera partisipante konferรฉnsia sira atu nakloke ba malu, koโ€™alia ho parseiru sira kona-ba oportunidade kmanek iha negรณsiu ninian atu dudu kreximentu ekonรณmiku nasaun rua nian ba oin.
โ€œAnรกlize, kompriende saida mak akontese iha tinan ida nia laran. Tanba se tinan-tinan ita laiha oportunidade, ita iha oportunidade, maibรฉ ita la hetan rezultadu. Favรณr ida, ko’alia ho ita-boot nia parseiru. Se ita-boot presiza aprende buat ruma, ko’alia ho ami. Se sira presiza atu kompriende di’ak liutรกn ami-nia oportunidade sira, sira bele ko’alia ho ita-boot.

Hahรบ kompriende oinsรก atu halo negรณsiu. Ita nia mindset mak neโ€™e, se ita iha kbiโ€™it atu buka osan, ita halo duni, ita hakarak sai riku iha semana ida nia laran. Ema seluk, sira iha abilidade diak liu, sira gasta hotu sira nia osan. Sira la hanoin kona-ba negรณsiu. Sira la hanoin kona-ba oinsรก atu sai kapรกs.

Sira haree de’it saida maka akontese iha ne’ebรก. Entaun, favรณr ida aproveita oportunidade ida-ne’e iha loron rua nia laran atu esplika, lalika hakotu. Ida-ne’e sei loke odamatan ba ita-boot atu kontinua liga. Sim, ita ko’alia kona-ba nasaun, ita ko’alia kona-ba infraestrutura, buat barak. Maibรฉ haree ba ita-nia rain nia karakterรญstika, haโ€™u iha serteza, katak lukru ki’ik, ki’ik sei halo serbisu.

Ita koโ€™alia tiha ona, ita hatama buat hotu, osan hotu ita fรณ dalan ida ka seluk, osan husi gazolina, osan hotu ba leten. Ida neโ€™e mak haโ€™u husu ba imi; iha razaun ida, ha’u hanoin. Lae, ida-ne’e labele tahan,โ€deklara Ministra Anne Aly, iha Centro Convenรงรตes de Dili (CCD), Kinta dia 07 Agostu, tinan 2025, iha Konferรฉnsia Ekonรณmika no Negรณsiu entre Timor-Leste ho Austrรกlia.

Ministra Anne Aly mรณs informa ba partisipante konferรฉnsia katak, iha Melbourne, Austrรกlia, Timoroan balu halo ona negรณsiu barak, ida mak kona-ba kafetaria โ€œTimorese Coffeeโ€.

Anne Aly, destaka pontu importante sira husi kooperasaun bilaterรกl Timor-Leste-Austrรกlia nian durante neโ€™e fรณ benefรญsiu ba paรญs rua iha setรณr barak, hanesan traballadรณr Timoroan neโ€™ebรฉ ba servisu iha Austrรกlia. Basรก Timoroan 20 mil mak servisu ona iha Austrรกlia, no sira servisu diโ€™ak loos, aprende buat barak iha setรณr sira hanesan agrikultura, manufatura no seluk tan.

Ida neโ€™e tuir Ministra neโ€™e haree katak, bainhira sira fila-fali mai Timor bele aplika esperiรฉnsia sira neโ€™ebรฉ hetan ona iha Austrรกlia ba dezenvolvimentu nasaun nian no mรณs sustentabiliza ekonomia sira nian iha kada famรญlia.

0Shares

Ajenda

Asesu informasaun relasiona ajenda MCAE nian

Informasaun seluk ne'รฉbe iha relasaun