IX Governu Konstitusionál simu pose iha loron 1 fulan-Jullu tinan 2023, sai nu’udar instrumentu polítiku ida ne’ebé, durante tinan lima ninia mandatu, sei la’o tuir dalan ne’ebé Timor-Leste hatuur ona hodi kumpre “Ajenda 2030 ba Dezenvolvimentu Sustentável Nasoins Unidas nian” no Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu (2011-2030), ho objetivu atu alkansa avansu nebe’e signifikativu iha dezenvolvimentu sustentavel no dezenvolvimentu sosiál ne’ebé efetivu. Nune’e, Dekretu-Lei No. 46/2023, loron 28 fulan-jullu, integra kargu Ministru Koordenadór ba Asuntu Ekonómiku, Sr. Francisco Kalbuadi Lay, ne’ebé asume mós kargu importante sira seluk nu’udar Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Turizmu no Ambiente iha Estrutura Orgánika Governu Konstitusionál IX nian.

Importante mós atu hanoin katak kargu Ministru Koordenadór ba Asuntu Ekonómiku sira kria durante VI Governu Konstitusionál Timor-Leste nian, hosi Dekretu-Lei No. 6/2015, loron 11 fulan-marsu nian. Pozisaun ida-ne’e tulun Primeiru-Ministru hodi tau matan ba polítika jerál área governasaun nian ho foku eminente ekonómiku. Maibé, pozisaun ida-ne’e la prezente iha Governu tuirmai. Wainhira VIII Governu Konstitusionál hahú mak kargu Ministru Koordenadór Asuntu Ekonómiku estabelese fali hosi Dekretu-Lei Nú. 16/2018, loron 19 fulan-Dezembru, ho objetivu atu promove dezenvolvimentu setór ekonómiku Timor-Leste nian.

Objetivu atu mantein pozisaun ida-ne’e mak atu kontinua implementa programa sira, hadi’a no buka atu hahú serbisu ho forma ativu no konstrutivu iha área ekonomia nian, haree ba nesesidade kreximentu ekonómiku ne’ebé aselera no garante katak populasaun tomak hetan benefísiu hosi dezenvolvimentu ekonómiku. Ida ne’e hanesan área fundamentál ida ne’ebé sei investe husi IX Governu Konstitusionál hodi responde ba nesesidade populasaun nian.

Ho Timor-Leste nia adezaun ba Organizasaun Mundiál Komérsiu (OMK) iha tinan 2024 no preparasaun sira ba integrasaun ASEAN nian iha tinan 2025, Ministru Koordenadór ba Asuntu Ekonómiku dezempeña papél xave ida iha pasu krusiál ida ne’ebé reprezenta pasu signifikativu ba oin iha esfera ekonómika no sosiál nasaun nian. Papél xave ida-ne’e esensiál atu lidera nasaun liuhosi períodu transformasaun ekonómika no avansu sosiál ne’ebé laiha presedente.