𝐆𝐨𝐯𝐞𝐫𝐧𝐮 𝐓𝐋 𝐡𝐨 𝐗𝐢𝐧𝐚 𝐬𝐞𝐥𝐞𝐛𝐫𝐚 𝐚𝐤𝐨𝐫𝐝𝐮 𝐛𝐚 𝐏𝐫𝐨𝐣𝐞𝐭𝐮 𝐑𝐞𝐧𝐨𝐯𝐚𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐓𝐞𝐫𝐫𝐚𝐩𝐥é𝐧 𝐊𝐨𝐬𝐭𝐞𝐢𝐫𝐚

Image

Dili, Loron 𝟏𝟗 𝐃𝐞𝐳𝐞𝐦𝐛𝐫𝐮 𝟐𝟎𝟐𝟓.

Vise-Primeiru-Ministru (VPM) no Ministru Koordenadór ba Asuntu Ekonómiku (MTA), Ministru Turizmu no Ambiente (MTA), Francisco Kalbuadi Lay, lori Governu Timor-Leste (TL) nia naran hato’o agradesimentu no apresiasaun ba Repúblika Populár Xina nia apoiu kona-ba projetu kooperasaun importante rua hanesan Projetu Renovasaun Terraplén Kosteira no Projetu Jardin Estilu Xinés Palásiu Prezidensiál.

“Uluk nanain, ha’u hakarak hato’o ami-nia apresiasaun prévia ba Governu Repúblika Populár Xina ba nia apoiu kontinua no kontribuisaun valiozu ba dezenvolvimentu Timor-Leste.
Asisténsia ne’ebé fornese iha China Aid nia okos reflete amizade no parseria ne’ebé metin entre ita-nia nasaun rua, bazeia ba respeitu mútuo, kooperasaun, no objetivu dezenvolvimentu ne’ebé fahe,”deklara Vise-PM, MKAE no MTA, Francisco Kalbuadi Lay, iha nia diskursu iha Centro de Convenções de Díli.
Tuir Vise-PM, Francisco Kalbuadi Lay, Projetu Renovasaun Terraplén Kosteira iha importánsia bo’ot ba Timor-Leste. Timor Leste nia tasi-ibun ho nia rikusoin naturál ida ne’ebé iha valór liu, hodi suporta ambiente, ba komunidade sira, iha nia atividade ekonómika sira, liuliu turizmu no peska.

Liuhusi projetu ida-ne’e, Timor-Leste bele proteje nia área tasi-ibun sira
hosi erozaun no impaktu klimátiku sira, enkuantu iha tempu hanesan hasa’e beleza naturál hosi tasi-ibun Díli nian. Inisiativa ida-ne’e kontribui diretamente ba protesaun ambientál, reziliénsia klimátika, no dezenvolvimentu urbanu sustentável ba jerasaun agora no future.

Iha tempu hanesan, Projetu Jardin Estilu Xinés Palásiu Prezidensiál nian reprezenta símbolu signifikativu ida ba interkámbiu kulturál no amizade entre Timor-Leste no Xina. Jardin ne’e sei enrikese paizajen Palásiu Prezidensiál nian no fornese espasu ida ne’ebé reflete armonia entre natureza, kultura, no tradisaun.

“Ida-ne’e mós sei sai hanesan lembransa vizivel ida kona-ba kooperasaun ba tempu naruk no ligasaun ema-ba-ema entre ita-nia nasaun rua,” haktuir Vise-PM.

Governu Timor-Leste haksolok atu konfirma ninia akordu tomak ho ámbitu, enkuadramentu, no arranju implementasaun projetu sira-ne’e nian, hanesan trasa ona iha korespondénsia foin lalais ne’e entre governu rua ne’e.

Timor-Leste reafirma nia kompromisu atu fornese apoiu nesesáriu hotu-hotu atu asegura konstrusaun ne’ebé la’o ho di’ak no implementasaun ne’ebé efetivu. Diresaun-Jerál ba Turizmu hetan dezignasaun nu’udar ajénsia prinsipál governu nian hodi koordena no tau matan ba projetu sira-ne’e, hodi garante jestaun ne’ebé di’ak no kuidadu ba tempu naruk.

“Obrigado dala ida tan ba Governu Xina no parseiru sira hotu ne’ebé envolve. Ami fiar katak projetu sira-ne’e sei lori benefísiu sira ne’ebé dura ba ami-nia povu, ami-nia ambiente, no ami-nia relasaun bilaterál sira,”subliña Vise-PM.

Iha selebrasaun akordu ne’e, partisipa direita husi Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, hodi fo agradese ba Governu Xina ne’ebé sempre apoia Timor-Leste iha tempu luta ba libertasaun no mós iha tempu independénsia nia laran.
“Embaixadora Xina, ita bo’ot reprezenta Governu Xina, no Vise-PM reprezenta Governu Timor ba asina akordu ida ne’e. Ne’e katak, Xina sempre iha ami-nia sorin, la’ós deit iha tempu uluk apoia ba independénsia, maibé tempu agora mós Xina nafatin dezenvolve ami-nia sosiedade, no povu en jerál. Tanba ne’e, ami fó abrigado barak. No Haruka hela ha’u nia apresiasaun ba ha’u-nia kolega di’ak Prezidente Xina, Xi Jinping, no mós ha’u-nia tinan foun ba nia. Projetu ne’ebé asina ona ne’e fó konfiansa iha kooperasaun Xina ba TL nia dezenvolvimentu. Ami hatene iha tinan oin ne’e relasaun nasaun rua ne’e sei forte liu tan,” katak PM Xanana. ***

0Shares

Ajenda

Asesu informasaun relasiona ajenda MCAE nian