Dili, Loron ๐๐ ๐๐๐ณ๐๐ฆ๐๐ซ๐ฎ ๐๐๐๐.
Vise-Primeiru-Ministru (VPM) no Ministru Koordenadรณr ba Asuntu Ekonรณmiku (MTA), Ministru Turizmu no Ambiente (MTA), Francisco Kalbuadi Lay, lori Governu Timor-Leste (TL) nia naran hatoโo agradesimentu no apresiasaun ba Repรบblika Populรกr Xina nia apoiu kona-ba projetu kooperasaun importante rua hanesan Projetu Renovasaun Terraplรฉn Kosteira no Projetu Jardin Estilu Xinรฉs Palรกsiu Prezidensiรกl.
โUluk nanain, haโu hakarak hatoโo ami-nia apresiasaun prรฉvia ba Governu Repรบblika Populรกr Xina ba nia apoiu kontinua no kontribuisaun valiozu ba dezenvolvimentu Timor-Leste.
Asistรฉnsia ne’ebรฉ fornese iha China Aid nia okos reflete amizade no parseria ne’ebรฉ metin entre ita-nia nasaun rua, bazeia ba respeitu mรบtuo, kooperasaun, no objetivu dezenvolvimentu ne’ebรฉ fahe,โdeklara Vise-PM, MKAE no MTA, Francisco Kalbuadi Lay, iha nia diskursu iha Centro de Convenรงรตes de Dรญli.
Tuir Vise-PM, Francisco Kalbuadi Lay, Projetu Renovasaun Terraplรฉn Kosteira iha importรกnsia boโot ba Timor-Leste. Timor Leste nia tasi-ibun ho nia rikusoin naturรกl ida ne’ebรฉ iha valรณr liu, hodi suporta ambiente, ba komunidade sira, iha nia atividade ekonรณmika sira, liuliu turizmu no peska.
Liuhusi projetu ida-neโe, Timor-Leste bele proteje nia รกrea tasi-ibun sira
hosi erozaun no impaktu klimรกtiku sira, enkuantu iha tempu hanesan hasaโe beleza naturรกl hosi tasi-ibun Dรญli nian. Inisiativa ida-ne’e kontribui diretamente ba protesaun ambientรกl, reziliรฉnsia klimรกtika, no dezenvolvimentu urbanu sustentรกvel ba jerasaun agora no future.
Iha tempu hanesan, Projetu Jardin Estilu Xinรฉs Palรกsiu Prezidensiรกl nian reprezenta sรญmbolu signifikativu ida ba interkรกmbiu kulturรกl no amizade entre Timor-Leste no Xina. Jardin neโe sei enrikese paizajen Palรกsiu Prezidensiรกl nian no fornese espasu ida neโebรฉ reflete armonia entre natureza, kultura, no tradisaun.
โIda-ne’e mรณs sei sai hanesan lembransa vizivel ida kona-ba kooperasaun ba tempu naruk no ligasaun ema-ba-ema entre ita-nia nasaun rua,โ haktuir Vise-PM.
Governu Timor-Leste haksolok atu konfirma ninia akordu tomak ho รกmbitu, enkuadramentu, no arranju implementasaun projetu sira-neโe nian, hanesan trasa ona iha korespondรฉnsia foin lalais neโe entre governu rua neโe.
Timor-Leste reafirma nia kompromisu atu fornese apoiu nesesรกriu hotu-hotu atu asegura konstrusaun ne’ebรฉ la’o ho di’ak no implementasaun ne’ebรฉ efetivu. Diresaun-Jerรกl ba Turizmu hetan dezignasaun nuโudar ajรฉnsia prinsipรกl governu nian hodi koordena no tau matan ba projetu sira-neโe, hodi garante jestaun neโebรฉ diโak no kuidadu ba tempu naruk.
โObrigado dala ida tan ba Governu Xina no parseiru sira hotu neโebรฉ envolve. Ami fiar katak projetu sira-ne’e sei lori benefรญsiu sira ne’ebรฉ dura ba ami-nia povu, ami-nia ambiente, no ami-nia relasaun bilaterรกl sira,โsubliรฑa Vise-PM.
Iha selebrasaun akordu neโe, partisipa direita husi Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmรฃo, hodi fo agradese ba Governu Xina neโebรฉ sempre apoia Timor-Leste iha tempu luta ba libertasaun no mรณs iha tempu independรฉnsia nia laran.
โEmbaixadora Xina, ita boโot reprezenta Governu Xina, no Vise-PM reprezenta Governu Timor ba asina akordu ida neโe. Neโe katak, Xina sempre iha ami-nia sorin, laโรณs deit iha tempu uluk apoia ba independรฉnsia, maibรฉ tempu agora mรณs Xina nafatin dezenvolve ami-nia sosiedade, no povu en jerรกl. Tanba neโe, ami fรณ abrigado barak. No Haruka hela haโu nia apresiasaun ba haโu-nia kolega diโak Prezidente Xina, Xi Jinping, no mรณs haโu-nia tinan foun ba nia. Projetu neโebรฉ asina ona neโe fรณ konfiansa iha kooperasaun Xina ba TL nia dezenvolvimentu. Ami hatene iha tinan oin neโe relasaun nasaun rua neโe sei forte liu tan,โ katak PM Xanana. ***







