Exselensia Vise – Primeiru Ministru no Ministru Koordenadór ba assuntu Ekonómiku, Ministru Turizmu no Ambiente, Datoâ Seri Francisco Kalbuadi Lay atualiza governo Timor-Leste nia vizaun dezenvolvimentu ekonómia ba parseiru dezenvolvimentu sira iha enkontru Trimestrál iha Ministériu Finansas, Dili, Segunda, 28 Abril 2025.
âððð-ð§ð’ð ð¡ðð§ðð¬ðð§ ðšð§ð«ð ð¢ðð ððð® ðð¢ð«ð¢ð£ð ðð ð¢ðð-ððšðšð ð¬ð¢ð«ð ð¡ðšðð® ð¢ð¡ð ðð§ð€ðšð§ðð«ð® ððð«ð¬ðð¢ð«ð® ððð³ðð§ð¯ðšð¥ð¯ð¢ðŠðð§ðð® ðð«ð¢ðŠðð¬ðð«Ã¡ð¥ ð¢ðŠð©ðšð«ððð§ðð ð¢ðð-ð§ð’ð. ðð¡ð¢ð§, ð¡ðâð® ð¡ðð€ðð«ðð€ ð€ðšâðð¥ð¢ð ð€ðšð§ð-ðð ð¯ð¢ð³ðð®ð§ ðð¢ðŠðšð«-ððð¬ðð ð§ð¢ðð§ ð°ðð¢ð§ð¡ð¢ð«ð ð¢ðð ð¥ðâðš ðð ðšð¢ð§ ð¢ð¡ð ð¢ðð-ð§ð¢ð ðð¬ððšð«ð¬ð® ðð ððð³ðð§ð¯ðšð¥ð¯ð¢ðŠðð§ðð® ðð€ðšð§Ã³ðŠð¢ð€ð® ð§ðš ð«ðððšð«ðŠð, ð§ðš ðšð¢ð§ð¬Ã¡ ð¢ðð ððð¥ð ð¬ðð«ð¯ð¢ð¬ð® ð¡ððŠð®ðð®ð€ ððð® ðð¥ð€ðð§ð¬ð ðð®ðð®ð«ð® ð¢ðð ð§ðâððé ð©ð«Ã³ð¬ð©ðð«ð®, ð¬ð®ð¬ððð§ðáð¯ðð¥, ð§ðš ð¢ð§ð€ð¥ð®ð³ð¢ð¯ð® ðð ð¬ð¢ððððð®ð§ ðð¢ðŠðšð«ðšðð§ ð¡ðšðð®-ð¡ðšðð®â.
Vise – Primeiru Ministru ba assuntu ekonomia neâe esplika, Timor-Leste nia objetivu ba dezenvolvimentu ekonómiku no reforma klaru: atu harii ekonomia ida neâebé diversu, dinámiku, neâebé laâós deâit kria empregu maibé mós apoia negósiu lokál sira no garante futuru ida neâebé sustentável ba ema hotu iha Timor-Leste.
âðð¢ð®ð¡ð®ð¬ð¢ ð«ðððšð«ðŠð ðð€ðšð§Ã³ðŠð¢ð€ð ð¬ð¢ð«ð ð§ðâððé ððšð€ð ð§ðš ðð¥ð¯ð®, ð¢ðð ð¡ððŠððð¢ð§ ðð¢ðŠðšð«-ððð¬ðð ð§ð¢ð ððð¢ð¥ð¢ðððð ððð® ðð®ð«ðð¬, ð¡ððŠðð§ð®ð¬ ð§ð¢ð§ð¢ð ððð©ðð§ðéð§ð¬ð¢ð ðð ð«ðð€ð®ð«ð¬ð® ð§ððð®ð«Ã¡ð¥ ð¬ð¢ð«ð, ð§ðš ð€ð«ð¢ð ððð¥ðð§ ððšð®ð§ ðð ð©ð«ðšð¬ð©ðð«ð¢ððððâ.
Iha agrikultura, governante neâe fó ezemplu, investe iha infraestrutura ne’ebé di’ak liu, irigasaun, no asesu ba ekipamentu modernu. Ida-ne’e sei la’ós de’it hasa’e produtividade agrÃkola maibé mós sei fó kbiit ba komunidade rurál sira atu hetan rendimentu no haburas negósiu lokál sira.
âððð ð¡ðð€ðð«ðð€ ð ðð«ðð§ðð ð€ðððð€ ð€ð«ðð±ð¢ðŠðð§ðð® ðð€ðšð§Ã³ðŠð¢ð€ð® ððšâðš ð¢ð¡ð ð¬ð¢ð€ð®ð§ ð¡ðšðð®-ð¡ðšðð® ð¢ðð-ð§ð¢ð ð«ðð¢ð§ ð§ð¢ðð§, ð¡ðšðð¢ ðð£ð®ðð ð¡ððŠðð§ð®ð¬ ð€ð¢ðð€ ð§ðš ð¡ðð¬ðâð ð©ððð«ðð®ð§ ðŠðšð«ð¢ð¬ ðð ððŠð ðð¢ðŠðšð«-ðšðð§ ððšðŠðð€â.
Governu nia kompromisu ba diversifikasaun ekonómika mak sentrál ba reforma sira neâebé pratika daudaun.
âðð§ð€ð®ðð§ðð® ðŠð¢ð§ð-ð«ðð¢ ð§ðš ð áð¬ ð¬ðð¢ ð¡ðð§ðð¬ðð§ ðð¢-ð«ð¢ð¢ð§ ðð ð¢ðð-ð§ð¢ð ðð€ðšð§ðšðŠð¢ð, ðð ðšð«ð ð¢ðð ð€ðšð§ð¬ðð§ðð«ð ððð® ð¡ðððð¥ðð« ðð ð¬ððóð« ððšð®ð§ ð¬ð¢ð«ð ð§ð’ððé ð©ð«ðšðŠððð ð€ð«ðð±ð¢ðŠðð§ðð® ð§ðš ðð¬ðððð¢ð¥ð¢ðððð ðð ðððŠð©ð® ð§ðð«ð®ð€. Ãð«ðð ð±ðð¯ð ð¬ð¢ð«ð ð¡ð®ð¬ð¢ ððšð€ð® ð¢ð§ð€ð¥ð®ð¢ ðð ð«ð¢ð€ð®ð¥ðð®ð«ð, ðð®ð«ð¢ð³ðŠð®, ðððð«ð¢ð€ðð¬ðð®ð§ ð€ðŠððð§, ð§ðš ðð§ðð«ð£ð¢ð ð«ðð§ðšð¯Ã¡ð¯ðð¥. ððšðð¢ ð¢ð§ð¯ðð¬ðð ð¢ð¡ð ð¬ððóð« ð¬ð¢ð«ð-ð§ð’ð, ð¢ðð ð€ð«ð¢ð ðšð©ðšð«ðð®ð§ð¢ðððð ð¬ð¢ð«ð ðð ð€ðšðŠð®ð§ð¢ðððð ð®ð«ððð§ð ð§ðš ð«ð®ð«Ã¡ð¥ ð¬ð¢ð«ðâ.
Timor-Leste hetan bensaun ho rikusoin naturál no kulturál neâebé barak tebes. Ami nia tasi-ibun sira ne’ebé moos, ahu-ruin sira, no paizajen foho nian sira fornese atrasaun úniku ida ba turista sira hosi mundu tomak ne’ebé buka esperiénsia sira ne’ebé bazeia ba natureza no kulturál. Rikusoin sira-ne’e oferese oportunidade sira ne’ebé maka’as tebes ba kreximentu ekonómiku sustentável liuhosi turizmu, no ami iha kompromisu atu aproveita rekursu sira-ne’e ho responsabilidade.
Atu kapitaliza potensiál ida-ne’e, ami foka ba dezenvolve infraestrutura eko-amigável ne’ebé atrai viajante sira ne’ebé iha konxiénsia ambientál. Ida-ne’e inklui estabelese eko-alojamentu sira, dalan natureza nian, no fasilidade turizmu sustentável sira ne’ebé bele jere hosi komunidade lokál sira. Hodi halo nune’e, ami garante katak rendimentu ne’ebé maka hamosu hela iha rejiaun laran, hodi fó benefÃsiu diretamente ba famÃlia no komunidade lokál sira.
Ami mós hakarak destaka Timor-Leste nia kultura no patrimóniu neâebé riku. Ita-nia artezanatu tradisionál, múzika, no festivál sira mak parte importante ida husi ita-nia identidade, no ita haree potensiál boot iha turizmu kulturál no patrimóniu. Programa sira hanesan homestay no vizita sira ho orientasaun komunidade nian bele fornese rendimentu diretamente ba famÃlia lokál sira, enkuantu promove prezervasaun ba ami nia kultura no tradisaun úniku sira.
Aleinde esforsu sira-ne’e, ami serbisu hela atu halo marketing ba Timor-Leste nu’udar destinu turÃstiku prinsipál. Ami dezenvolve kampaña marketing estratéjiku ida ne’ebé alvu ba ami nia nasaun viziñu sira ASEAN nian no mós eko-turista internasionál sira. Ida-ne’e sei ajuda aumenta númeru vizitante sira no, iha nia fatin, kontribui ba kreximentu ekonómiku liuhosi turizmu.
Turizmu sustentável mós hanesan área ida ne’ebé ita haree oportunidade sira ne’ebé signifikativu. Aliña ho tendénsia globál sira kona-ba dezenvolvimentu sustentável, ami promove hela turizmu ne’ebé respeita ami nia ambiente enkuantu hamosu rendimentu ba komunidade lokál sira. Iha tempu hanesan, ami iha kompromisu atu rezolve preokupasaun ambientál sira, hodi garante katak ami nia rekursu naturál sira sei prezerva ba jerasaun sira iha futuru.
Kriasaun empregu maka iha ami nia ajenda reforma nia fuan. Ami-nia objetivu mak atu kria empregu rihun ba rihun ho kualidade aas iha indústria oioin, hodi fó ba ami-nia joven siraâneâebé reprezenta futuru Timor-Leste nianâoportunidade atu buras no hetan susesu. Ami rekoñese katak populasaun foin-sa’e sira aumenta lalais, no ami iha kompromisu atu fornese ba sira abilidade sira ne’ebé sira presiza atu hetan susesu iha ekonomia modernu ida.
Atu alkansa ida neâe, ita lansa ona Programa Nasionál Empregu no Dezenvolvimentu Abilidade. Programa ida-ne’e ekipa foin-sa’e sira ho abilidade nesesáriu sira ba setór emerjente sira, inklui teknolojia, agrikultura, turizmu, manufatura, no enerjia renovável. Hodi oferese formasaun profisionál, ami garante katak ami nia forsa traballu preparadu atu hatán ba ezijénsia sira ekonomia ida ne’ebé maka buras no modernu.
Aleinde esforsu sira-ne’e, ami konsentra iha modernizasaun agrikultura, promove peska sustentável, no hasa’e produsaun pekuária. Ami mós hadi’a hela jestaun bee nian liuhosi barrajen sira no eskema sira irigasaun nian, no mós implementa estratéjia sira jestaun bacias hidrograficas nian. Inisiativa sira-ne’e hotu krusiál atu asegura katak ita-nia setór agrÃkola sei produtivu no sustentável nafatin iha tempu naruk.
Ami mós serbisu hela iha dezenvolvimentu setór industriál sira no hasa’e kompetitividade komérsiu nian. Ida-ne’e maka aspetu vital ida hosi ami nia estratéjia diversifikasaun no kreximentu ekonómiku. Hodi promove dezenvolvimentu industriál, ita kria oportunidade empregu barak liután no haburas inovasaun iha área foun sira negósiu nian.
Parte importante ida hosi estratéjia ida-ne’e envolve dezenvolvimentu rede transporte no komunikasaun ne’ebé forte. Infraestrutura transporte no telekomunikasaun ne’ebé efisiente maka esensiál atu apoia atividade ekonómika sira, hadi’a produtividade, no hasa’e integrasaun jerál iha ita-nia rain no ho mundu tomak. Ba ida-neâe, ita investe iha estrada, portu, no rede telekomunikasaun hodi garante konetividade no fasilita atividade setór privadu nian. Ida-ne’e inklui hadi’a estrada sira, habelar instalasaun portu nian sira, no hadi’a rede internet no móvel sira.
Iha era dijitál, ita haree reforma sira ekonomia dijitál nian hanesan komponente krusiál ida hosi ita-nia estratéjia dezenvolvimentu ekonómiku ne’ebé luan liu. Timor-Leste nia populasaun neâebé sei joven no buras makaâas fó fundasaun neâebé sólidu atu habelar ekonomia dijitál. Ami foka ba habelar infraestrutura dijitál, harii abilidade dijitál sira, no hasa’e servisu e-government nian hodi promove empreendedorizmu no inovasaun dijitál.
Ami mós rekoñese importánsia hosi kooperativa sira hodi apoia dezenvolvimentu ekonómiku ne’ebé sustentável no inkluzivu. Kooperativa sira oferese aprosimasaun ida ne’ebé orienta ba komunidade ba kreximentu, partikularmente iha área rurál sira. Atu apoia kooperativa sira, ami serbisu atu kria enkuadramentu legál no regulatóriu ida ne’ebé fó apoiu, no mós fornese formasaun no rekursu sira atu ajuda membru kooperativa sira hetan susesu iha hala’o sira nia negósiu.
Setór privadu nuâudar parseiru xave iha ita-nia esforsu atu dudu dezenvolvimentu ekonómiku. Ami nia foku ba dezenvolvimentu setór privadu inklui kria merkadu traballu ida ne’ebé ekilibradu no fleksivel ne’ebé apoia kreximentu ekonómiku enkuantu proteje traballadór sira nia direitu. Ami iha kompromisu atu asegura saláriu ne’ebé justu, saúde no seguransa, no seguransa sosiál ba traballadór hotu-hotu, enkuantu moderniza lei traballu nian hodi reflete natureza serbisu nian ne’ebé muda iha ekonomia modernu.
Dezenvolvimentu sustentavel mak nuâudar núkleu husi ita-nia vizaun ba Timor-Leste nia futuru. Ami hakarak halo balansu ba kreximentu ekonómiku ho protesaun ambientál no ekuidade sosiál. Ami nia esforsu sira atu promove indústria verde sira, prezerva rekursu naturál sira, no hadi’a moris-di’ak sosiál maka esensiál atu asegura katak benefÃsiu sira hosi dezenvolvimentu fahe ba ema hotu.
Ami nia Inisiativa Apoiu ba Empreza foun dezeña atu kapasita negósiu lokál sira no atrai investimentu estranjeiru. Liuhusi subsÃdiu sira, empréstimu ho funan ki’ik, no insentivu fiskál sira, ami halo fasil liu ba negósiu sira ho medida oioin atu hahú, buras, no hetan susesu iha Timor-Leste. Reforma sira-ne’e sei haburas ekosistema negósiu ki’ik ida ne’ebé vibrante, ne’ebé esensiál atu kria empregu no dudu inovasaun.
Maibé, ami rekoñese dezafiu sira ne’ebé ami hasoru hodi haburas setór sira-ne’e. Husi infraestrutura limitadu ba limitasaun finanseira, rekursu umanu, no limitasaun tempu ba ezekusaun programa, ami rekoñese katak iha lakuna sira ne’ebé presiza atu rezolve. Tanba ne’e, efikásia ajuda nian maka krÃtiku atu ajuda ita taka lakuna sira-ne’e no aliña ho orsamentu governu nian hodi apoia ezijénsia espesÃfiku sira setór nian.
Ikus liu, Timor-Leste komprometidu atu integra klean liu tan iha merkadu global. Nuâudar membru Organizasaun Mundiál Komérsiu (OMK), ami mós buka atu hametin ami-nia pozisaun iha merkadu rejionál sira, liuliu iha ASEAN nia laran. Ita-nia objetivu mak atu sai membru kompletu ASEAN nian, neâebé sei loke oportunidade foun ba komérsiu, investimentu, no kolaborasaun ho ita-nia viziñu rejionál sira.
Atu konklui, dalan oin ba Timor-Leste nakonu ho promesa no poténsia. Liuhosi diversifikasaun ekonómika, investimentu iha infraestrutura, dezenvolvimentu indústria foun sira, no promosaun prátika sustentável sira, ita harii futuru ida nabilan liu ba ita-nia rain. Ita labele atinje ida-ne’e mesak. Ita presiza nafatin apoiu no parseria hosi ita-nia parseiru dezenvolvimentu sira, setór privadu, no sidadaun timoroan tomak.
Mai ita servisu hamutuk atu transforma ita-nia vizaun ba realidade no harii ekonomia ida neâebé diversu, reziliente, no inkluzivu, iha-neâebé ema timoroan ida-idak iha oportunidade atu buras.







