Maubisse, loron 03 fulan Outubru Tinan 2025
Koordenadór Jerál (Koorje), liu husi Gabinete Ministru Kooordenador ba Asuntu Ekonómikus (MKAE), Jorge Rui de Carvalho Martins, halao vizita traballu iha Munispiu Ainaro, Postu Administrativu Maubisse, hodi ensera serimonia formasaun Kooperativa Bambu, Tanba formasaun Bambu Potensial tebes atu bele kapasita ema hodi utiliza ho diak iha Timor-Leste.
“Ne’e duni ohin ha’u rona ita-boot sira nia vizaun husi kooperativa nia moto mak misaun, hanesan ohin hau hatete ona ba Sua Exelénsia Sekretáriu Estadu Kooperativa katak ita-boot sira presiza diskuti liu-tán mak misaun. Tanba Bambu hanesan ai-horis ida ne’ebé fasil atu kuda, no iha siklu ne’ebé relevante lais ho tempu koileta,” dehan Koorje MCAE.
Ne’e duni ondra boot ida ba Imi hamutuk ho MCAE iha sesaun ida ne’ebé importante tebes ohin loron, tanba atividade Bambu refleta kona-bá kontribuisaun husi produtu floresta sira ne’ebé la’os ai, maibé koalia kona-bá bambu.
“Bambu hanesan ita hotu hatene la’os deit ai-horis ida ho valór ekolójiku, maibé rekursu estratéjiku ida ba família sira nia moris, liu-liu sira ne’ebé moris iha ai-laran no haleu ai-laran sira,” hatete Koorje.
Koorje MCAE reforsa tan katak, Timor-Leste ne’ebé ho ekosistema úniku, bambu forma fundasaun importante ida ba patrimóniu kulturál nian, bambu mós oferese ponte naturál ida ba kresimentu ekonómiku iha baze no jestaun floresta ne’ebé sustentável.
Alende ida ne’e, Koorje mos hakarak fahe hanoin ituan kona-ba programa no planu IX governu Konstitusional nia estratejia ba ekonomia azúl no verde, rekoñese katak dezenvolvimentu rurál tenki tau abut iha inisiativa ekonomia baze. Ekonomia baze ne’e mak família, no mekanizmu ida atu promove ekonomia família ne’e mak kooperativa.
“Ikus liu ha’u fo agradese tebes ba autoridade lokál sira, Prezidente Autoridade Munisípiu, Administradór Postu Administrativu, Xefe Suku, Xefe Aldeia no líder sira hotu iha grupu komunitária nian, ne’ebé ho sira nia komprimisu bele fó parseria no garantia katak, inisiativu sira hanesan ne’e sei la mate no sei sai abut ba dezenvolvimentu ekonomia baze ba ita nia ema sira,” dehan Koorje.
Fiar metin katak kresimentu sei sai real ho joven lubuk ida ne’ebé mak ohin simu ona responsabilidade, atu tane aas ema hotu nia interese iha aspektu hetan benefísiu husi sira nia rekursu naturais bambu nian.
Benefísiu ne’e tenki tanzível no benefisiál duni ba ema hotu, labele ba imi lubuk ida ne’ebé mak ohin tuur iha ne’e, baibain ema hotu sai nu’udar família ida iha kooperativa ne’e no idealizmu ida deit, atu bele garante katak ai-laran Timor-Leste nian la’os deit atu sustenta ema hotu nia ambiente, maibé mos fó kbiit ba povu ohin loron no-mós ba nia jerasaun sira tuir mai, liu-liu atu hetan benefísiu ba kresimentu ekonomia iha sira nia leet.
“Dala ida-tán parabéns ba joven sira, parabéns ba entidades hotu ne’ebé mak involve husi prinsípiu, too ikus joven lubuk ida ne’e iha duni komitmentu atu tane ita nia hanoin sira.
Ha’u hanoin husi ha’u mak ne’e deit obrigadu no parabéns ba ita-boot sira no entidades hotu,” dehan Koorje.
Media MCAE