Gabinete Vise- Primeiru Ministru no Ministru Koordenador ba Asuntu Ekonomiku (V-PM no MKAE), liu husi Koordenador Jeral, Jorge Rui de Carvalho Martins iha nia intervensaun liu husi programa RTTL E.P. kona-ba programa 7 Minutus, iha Segunda, loron 8 fulan setembru tinan 2025, hodi koalia kona-ba programa Governu liu husi ninia rezolusaun ida, katak iha semana ne’e sei anunsia no halo efisiénsia no efikásia ba Institutu Públiku no Empreza Públiku sira.
Ha’u hanoin nia razaun fundamentu mak rua deit, atu halo efisiénsia no efikásia ba servisu no kontrolu mais pertu ba sistema operasionalidade ba I..P. no E.P. no mos lori sujestoens oinsa mak atu halo restrutura fali servisu hotu ne’ebé mak I.P. no E.P. sira iha no ba iha ida ne’ebé.
Ha’u hanoin rezolusaun governu nian sain ona públiku mos barak hatene ona, entaun ida ne’e mak governu hakarak halo, governu sei foti asaun tolu; ida kona-bá fuzaun, ida kona-bá restruturasaun no ida kona-bá sesaun.
Sira ne’e hotu governu agora neste momentu iha faze ida hein hela atu diskuti klean oinsa desizaun sira ne’e sei afeta ba estatutu ba servisu no-mós ba organigrama kada ministériu nian, ha’u hanoin razaun prinsipal ida mak atu halo efisiénsia ho efikásia no kontrolu mais pertu ba gastus no-mós servisu hotu husi I.P. no E.P. sira.
Kuandu ita koalia kona-bá efisiénsia no efikásia, ema nia pensamentu ne’e halai liu ba gastus orsamentu jerál estadu, la’os ida ne’e deit maibee haree mos ba funsaun responsabilidade kada institusaun iha ninia servisu sira sera que sira bolu dehan redandan iha tumpang tidi ou servisu ne’ebé mak balun halo fali duplikasaun no-mós aktividade sira ne’ebé mak ita haree hanesan repetisaun ne’ebé mak akontese iha I.P. no E.P. sira.
Entaun ita koko atu halo diagnóstiku internal ida to’o governu sertu ona ho desizaun balu ita tenke restrutura duni, halo fuzaun ou merjer sira no balun la presiza atu hamriik maibee nia bele integra deit iha diresaun ruma iha ministériu laran no balun sira presiza hamriik duni no ita restrutura deit sira nia servisu para iha sira nia programa aktividades mais efisiénsia no efikásia liu iha sira nia gastus sira no operasionalidade aktividade iha baze, se lae ita kria deit konfuzaun ba públiku kona-bá sé mak halo saida no to’o ona iha ne’ebé, Ida ne’e mak sempre públiku ladun tau atensaun, sira haree liu ba ita koalia efikásia no efisiénsia sira haree liu ba orsamentu, la’os ho orsamentu deit maibee iha servisu balun ne’ebé mak tumpang tidi no dobru duni ne’ebé ita tenke brani halo no foti asaun ida ne’ebé mak radikal oituan maibee ba diak ita hotu nian.
Ha’u hanoin sei iha modifikasaun bo’ot, mudansa bo’ot tebes la’os deit I.P ho E.P. sira, maibee iha mos institutu orgániku ministériu balun nian, iha rezolusaun governu foin lalais ne’e fó tempu 120 dias ba instituisaun ne’ebé mak merjer, 90 dias ne’e ba kazu restruturasaun servisu ruma ne’ebé mak iha, 60 dias ne’e ba estensaun.
Iha loron sira ne’e se konsege iha ona pareser husi konsellu ministru katak tenke aseita rezolusaun ne’e entaun ministériu sira tenke servisu fila fali tuir knaar ne’ebé mak tau ona ba sira iha rezolusaun governu ne’e hare ba I.P. no E.P. sira.
Depende ba sira ne’ebé mak halo restruturasaun ne’e sei fila fali ba diresaun ou diresaun ruma iha ministériu ida-idak nian, signifika katak sira muda ba ne’ebá sira sei uza rezime jerál ne’ebé mak iha orgániku governu ministériu ida ne’ebé mak I.P. no E.P. sira ne’e sei fila ba sira nia diresaun tenke amenda fali ou tenke ajusta fali.
Ba sira ne’ebé mak merjer mos hanesan, ita tenke mudansa oituan iha orgániku no mudansa mos iha sira nia estatutu I.P. no E.P. sira ne’ebé mak merjer, se ba instituisaun ha’u hanoin laiha problema ida tamba ne’e sesaun deit, importante liu mak restruturasaun ho fuzaun iha merjer sira ne’e mak ita presiza haree nia estatutu, konserteza sei iha mudansa.
Asuntu ida ita hasoru husi governasaun ba governasaun ne’e mak asuntu ida saláriu vensimentu, agora ita nia problema iha ne’e mak kapasidade governu atu gasta ba saláriu ne’e la’os laiha, maibee dala barak ema sira ita fó servisu ne’e barak tiha ona, entaun ita tenke jere halo didiak oinsá bele iha efisiénsia ida hodi sira bele halo sira nia servisu.
Entaun sira ne’ebé mak servisu ona, ita nakfilak fila fali ba sira nia desizaun, se sira hakarak nafatin atu tuir ida ne’ebá ká sira foti dalan oin seluk, klaru iha lei fó direitu ba sira atu hili, ita la obriga ida-idak mak halo desizaun ba nia aan será que hakarak kontinua desizaun ne’ebé mak aseitadu ona husi konsellu ministru ho governu ou hakarak foti dalan ketak hanesan sees ou muda fali ba fatin seluk, ne’e depende tebes ba individu ida-idak.
Muda la’os signifika nia atu bele automatikamente husi ne’e muda fali ba seluk lae, nia tenke iha kredibilidade, tenke iha abilidade tékniku ne’ebé mak priense kritériu, hanesan ezemplu nia hakarak tama fali ba institutu seluk, konserteza tenke iha vaga ruma ou nia bele sees husi nia fatin agora tuir fali vaga seluk.
Maibee ne’e laiha garantia katak ita atu muda automatikamente sira ba fatin ne’ebá, ne’e ida-idak nia desizaun, se hakarak sai pasensia ita labele obriga nia atu hela nafatin, no ha’u fiar katak barak mak sei hela no barak mos sei lakoi atu kontinua, ne’e ita fila fali ba rezime jerál ou diresaun jerál ruma iha ministériu.
Iha ne’e temi deit institutu balu ne’ebé ha’u bele koalia deit iha MKAE nian, MKAE neste momentu iha institutu hamutuk ho Ministériu Turizmu Ambiente, ita iha institutu sanulu resin ha’at (14), tuir lolós sanulu resin hitu (17) maibee tinan kotuk ita halakon tiha balu no balu mos nia estatutu seidauk kompletu hanesan CCD, ne’ebé ita hatama tiha ba MKAE hanesan parte ida husi MKAE nian liu husi diresaun, e depois JSP mos taka tiha, desizaun Ministru atu labele hamriik ona, entaun hela sanulu resin ha’at (14), sanulu resin ha’at ne’e mak sanulu resin ida iha MKAE tolu (3) iha MTA.
Iha sanulu resin ida (11) ne’e iha balu mak agora sei diskuti hela kona-bá sira nia estatutu liga ba rezolusaun governu foin sa’e nian, no restu ne’e merjer hotu, desizaun hanesan iha prinsípiu sanulu resin ida (11) ne’e tolu (3) tuur hamutuk, tolu(3) tuur hamutuk, hamutuk sia (9) no hela tolu (3) mak parese tenke hamriik mesak nafatin tanba sira nia funsaun ne’e sentral los, la haree ba servisu espesífiku maibee haree ba servisu integradu hotu kedas.
Se nia koordena liña ministériu ida mak ita tau ba fatin ida, entaun servisu liña ministériu sei la lao tamba nia laiha ona knaar ida para halo funsaun hanesan koordenadór ba ministériu sira seluk para atu bolu bele servisu hamutuk.
Tuir konsiderasaun governu nian katak sira lao diak hela no sira priense hela kritériu ne’ebé mak sai baze ba rezolusaun governu ne’ebé mak hasai, nia baze makaas mak efisiénsia efikásia, laiha redandansi, laiha servisu ne’ebé mak tumpang tindi, laiha servisu ne’ebé dada malu tuun dada malu sa’e, maibee la’o hela, ninia dalan ne’e mak iha tolu (3) deit; ida restruturasaun, ida halo fuzaun no ida mak halo estensaun.
Restruturasaun ne’e mak parese halo fila fali restrutura internal deit dada fali ba ministériu, fuzaun ne’e merjer sira tau hamutuk fali, rua tolu tau hamutuk sai fali funsan ida, estensaun ne’e mak ita sesa sira nia aktividade hotu kedas hamós hotu.
Ida ne’e deit mak rezolusaun ekonomia, kompeteénsia ministériu ida-idak atu aprezenta ninia pareser ba fali governu lori analiza fila fali no lori haree fila fali atu lao halo nusaa los, nia tempu mak tuir rezolusaun too Janeiru 2026 tenke remata ona.