Portal MKAE

Menu

Ministru Koordenadór Assuntu Ekonómiku

Kinta-feira, 14 Agostu 2025

Gabinete MCAE Halao Sorumutuk Ho Ajensia Tutela Sira

Gabinete MCAE Halao Sarumutuk Ho Ajensia Tutela Sira

Gabinete Vise-Primeiru Ministru (V-PM), no Ministru Koordenador ba Asuntu Ekonomikus (MCAE), no Ministru Turismu e Ambiente (MTA), liu husi Koordenadór Jerál Gabinete MCAE, Jorge Rui de Carvalho Martins realiza sorumuk ho ajensia tutela sira hamutuk 13, iha salaun enkontru CCD, Dili, ho tema “Konsulta Públiku kona-ba Asbosu Anteprojeto Avaliasaun ba Kumprimentu Nasionál Timor-Leste.
Tuir Koordenador Jeral hatete katak, agora dadaun ne’e husi parte Gabinete MCAE halo hela diagnóstiku ba instituisaun Públiku (IP) sira, ne’ebé tutela iha MKAE. Ministériu iha mekanizmu sertu atu halo monitorizasaun ba ajensia Tutela sira hamutuk 13 iha MCAE nia okos, nestemomentu halo diagnóstiku iha fallansu ida maka la’os iha lideransa de’it, maibé iha estrutura vertikál no orizontál.
Koordenador Jeral informa tan katak, MCAE kuaze enkontru mensal ho Institutu sira para haree de’it kona-ba sira nia lalaok servisu no dezafiu sira ne’ebé sira hasoru, liliu hare ba sira nia programa no gastu sira efisiénsia no efikásia ka lae. Relasiona ho dezafiu ne’ebé sira hasoru Instituisaun tenke foti solusaun labele hein Ministru, labele hein Koordenadór Jerál, institutu sira maka foti solusaun no deside rasik atu solusiona sira nia problema karik sira servisu la la’o.
Bainhira koalia kona -ba reseitas husi IP, iha IP nia kontribuisaun sosiál laos kontribuisaun finansiál, agora IP sira maka tenki hanoin oinsá atu halo retornu ida ba gastu ne’ebé Governu aloka.
“Se ita ko’alia retornu iha forma finansas kuaze maioria seidauk, balu gasta US$1.000, maibé selu de’it US$100, ne’e laos retornu, iha balu ke sira kobre maibé seidauk to’o no seidauk bele konta retornu ba kaixa Estadu, maibé sira kontribui buat balu”, dehan Koordenador Jeral.
Hanesan instituisaun husi CCD, SERVE I.P, IADE ne’e sira kobre osan uituan, tamba de’it rekizitu administrativu ba servisu ne’ebé maka sira fó ba, maibé ne’e la konta hanesan retornu, ne’e hanesan reseitas ne’ebé hetan taka fali sira nia gastu.
Liga ba deklarasaun Primeiru-Ministru nian katak atu aprezenta dekretu lei ida hodi muda tia EP no IP sira, ida ne’e agora la’o hela, ida ne’e la’ós Primeiru-Ministru foin ko’alia, ko’alia dezde simu pose, dehan katak sei halo analiza ba servisu EP ho IP sira.
Ne’eduni tinan ida ne’e, tama iha faze implementasaun depois sei haree ida ne’e la’ós hotu, sei haree reforma Institusionál ida ne’ebé sei radikál uituan, depois maka haree took efisiénsia no efetividade.
Agora ema hotu bele hanoin dehan taka tiha EP ho IP, maibé iha tempu hanesan sira sei kria dezempregu ne’ebé maka bele halo nafatin problema solusaun laiha, entaun MCAE hanoin nafatin ida ne’e. Nune’e diskute ho didi’ak haree nia mekanizmu mais klaru, agora kresimentu ekonomia sa’e ba 4% projeta ba tinan oin sa’e ba 4,4% to’o 5%, ne’e indikasaun di’ak ba ekonomia.
Husi sira ne’e, Gabinete MCAE hanoin hotu ona atu haree didi’ak para hakerek fali pareser ida ba superior sira haree halo didi’ak halo efisiénsia efikásia gastu governu nian, hodi bele muda ba Diresaun Jerál iha ministériu.
Instituisaun Públiku (IP), sira ne’ebé tutela ba iha Gabinete MCAE, mak hanesan (CNFPE-Tibar) Sentru Nasionál Formasaun Profisionál no Empregu-Tibar , (CNFP-Bekora) Sentru Nasionál Formasaun Profisionál – Bekora , (INDMO IP) Institutu Nasionál Dezenvolvimentu Maundobra, I.P., (IGT) Inspesaun-Jerál Traballu , (AIFAESA I.P) Autoridade Inspesaun no Fiskalizasaun Atividade Ekonómika, Sanitária no Alimentár, I.P. , (ITQL, I.P.) Institutu ba Kualidade Timor-Leste, I.P. , (CCD) Sentru Konvensoins Dili , (Institutu Bambu I.P,) Institutu Peskiza, Dezenvolvimentu, Formasaun no Promosaun Bambu, I.P. , (SERVE) Servisu Rejistu no Verifikasaun Emprezariál I.P., (IADE) Institutu Apoiu ba Dezenvolvimentu Emprezariál , (TradeInvest Timor-Leste, I.P.) Ajénsia Promosaun ba Investimentu no Esportasaun Timor-Leste, I.P., (CLN) Sentru Lojístiku Nasionál.

1Shares